Izložbom jelovnika koji kroz svoju jednostavnost i eleganciju omogućavaju da doživimo klimu kraljevskih epoha na Cetinju, u Ministarstvu kulture, počela je Nedjelja italijanske kuhinje u svijetu. Tim povodom posjetioci su mogli da se upoznaju šta je sve bilo na meniju kraljevske porodice Savoja, ali i da probaju dvije vrste pašti – Italijana i Napolitana, koje su se u ono doba služile u kraljevskoj kući, uz aromu čuvenih italijasnkih vina „Scavigna”, „Chianti”, „Pignataro”.
Na izložbi je predstavljena italijanska tradicija kulinarstva kroz prizmu menija i recepata sa dvora italijanske porodice Savoja.
Generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić je istakla da se kroz jelovnike koji su vezani za Vitoria Emanuela III i Jelenu Petrović Njegoš, može prepoznati težnja ovog kraljevskog para da legitimišu svoj istančan ukus i svoje porijeklo.
– Tradicija kulinarstva jeste bitan pokazatelj državnog i kulturnog identiteta jednog naroda, a priča o tome je uvijek posebna, zanimljiva i intrigantna. Italijanska nacionalna kuhinja nam otkriva uticaj kulinarstva u uobličavanju kluturnih posebnosti jednog naroda. Posebnost i prefinjenost kraljevskog para Savoja su potvrđivali i meniji na njihovom dvoru, ali i oni koji su im pripremani prilikom brojnih posjeta stranim zemljama. Iz tih razloga ova izložba ima poseban značaj koji crpimo ne samo iz činjenice da sa Italijanima dijelimo mediteransko nasleđe već prije svega iz činjenice da je omiljena italijanska kraljica Elena bila crnogorska princeza Jelena Petrović Njegoš, kćerka kralja Nikole. Ovim smo htjeli da pokažemo da Jelena Savojska svoj istančan ukus dobrim dijelom duguje i svom porijeklu – kazala je Milićeva.
Ona je dodala da je italijanska izložba upotpunjena i jednim brojem eksponata iz Dvora kralja Nikole sa željom da se posjetiocima prenesu slična iskustva crnogorskog dvora, u vidu recepata, menija, fotografija svečanog diplomatskog ručka, programa i pozivnica sa muzičkih koncerata praktikovanih na crnogorskom dvoru.
Gradonačelnik Prestonice Aleksandar Bogdanović ukazao je na to da upravo ova izložba podsjeća da nematerijalna tradicija i baština naroda ostaju da žive i dugo nakon okončanja vladavine dinastija i državnih uređenja koja su ih stvorila.
– Italija i Crna Gora, iako u drugim društvenim i istorijskim okolnostima baštine zajedničke segmente prošlosti, nastale upravo pod okriljem djelovanja naše princeze Jelene koja je ostavila duobok trag u životu oba naroda. Tako su naši narodi generacijama unazad inspirisani Mediteranom i gastronomskim čarima, koje on nosi, baštinili tradiciju spremanja i degustacije mediteranskih jela, a dokaz tome je i kraljevska porodica, naša princeza, italijanska kraljica Jelena čija je kuhinja na najbolji način reprezentovala veze i sličnosti crnogorskog naroda – kazao je Bogdanović.
On je ukazao na to da se ovim vezama čuvaju istorija i kultura, tradicija i baština dva naroda, a ta spona je nesumnjivo vidljiva i danas među svim pripadnicima savremene generacije, utkane kroz put predaka među kojima je princeza Jelena kao jedan od najsvjetlijih amabasadora Crne Gore u svijetu.
Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Vinćenco del Monako kazao je da su izložbom pedest pet originalnih jelovnika posjetioci mogli da proputuju kroz dugi period kraljevske kuće Savoja, počevši od vremena neposredno prije ujedinjenja od 1860. godine, pa sve do 1933. godine.
- Mnogi meniji napisani su na francuskom jeziku i to je bio dvorski jezik, a tek 1907. godine je jezik Šatobrijana zamijenjen jezikom Dantea. U menijima se može vidjeti i uticaj vremena koja su prolazila kroz njih, uticaj princeze Jelene i uticaj Austrougarske i svih onih mediteranskih zemalja.
Del Monako je dodao da izložba predstavlja putovanje kroz ukuse, bogato natopljeno istorijom, i da su jela koja su sačinjena po kanonima renesanse evoluirala tokom godina. A.ĐUROVIĆ


Čuvena pašta „Alfredo”

Nakon rata u Rimu 1947/1948. godine jedan čovjek držao je konobu koja se zvala „Alfredo”. U svojim kulinarskim eksperimentima došao je na ideju specifičnog načina pripremanja pašte. U to vrijeme brojne filmske ekipe snimale su u Rimu, a među njima bila je i čuvena američko-kanadska filmska glimica Meri Pikford sa svojim tadašnjim partnerom. Ona je svaki dan posjećivala restoran „Alfredo” i oduševljena unikatnim načinom spremanja pašte pri samom odlasku poklonila je escajg mjastoru Alfredu koji je nakon toga postao svjetski poznat. Dan danas se u toj konobi u Rimu po tradicinonalnoj recepturi sprema pašta i servira sa escajgom koji je dobio na poklon.